Novostima opet 400 tisuća eura: "Odluka je skandalozna!"

U Državnom proračunu planirano je 12.486.362 eura za potrebe nacionalnih manjina u 2026. godini, od čega je najveći dio namijenjen za programe kulturne autonomije i bilateralne programe u iznosu od 12.100.000 eura, što je za 10 posto više nego za 2025. godinu kada je odobreno 11.000.000 eura.

U 2026. godini predloženo je financiranje 1235 programa ukupno 114 udruga i ustanova te saveza i zajednica. Prema vrsti programa, za informiranje je odobreno 106 programa, za izdavaštvo 72, kulturni amaterizam 463, kulturne manifestacije 591 te tri programa za bilateralne ugovore i sporazume.

Po prvi put se ove godine za financiranje programa kulturne autonomije putem Savjeta prijavila i turska nacionalna manjina.

Tijekom rasprave, zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek pohvalio je što se odluka o raspodijeli sredstava ove godine donosi ranije, istaknuvši kako će to olakšati rad udruga i institucija, a pohvalio je i povećanje sredstava s obzirom na inflaciju.

S njim se složio i zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Armin Hodžić koji je uz to napomenuo i kako bi trebali više pažnje posvetiti i elektronskim medijima, ne samo web stranicama, već i portalima i video sadržajima koji su dominantni u svijetu komunikacije.

Zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine Veljko Kajtazi rekao je kako je potrebno izdvajati više sredstava za manifestacije romske zajednice jer oni nemaju svoju matičnu državu. Pri tome je upozorio kako romska zajednica svake godine ima sve manje udruga te izrazio strah da se oni na natječaje više neće javljati, već da će se javljati oni koji se bave romskom problematikom, kao što se dogodilo i ove godine.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga odgovorio mu je kako je na svakoj manjini odgovornost da se bolje organiziraju, okupljaju i razvijaju programe, ocijenivši kako bi sigurno bilo nezadovoljnih i da raspoređuju dvostruko više sredstava.

Za tjednik Novosti opet 400.000 eura

Lani su tjedniku Novosti umanjena sredstva za 35 posto, odnosno za 200 tisuća eura u odnosu na 2024. godinu. Ove godine, iako su u proračunu povećana ukupna sredstva, dobili su isti iznos kao i lani - 400.000 eura, što je znatno manje od iznosa kojeg su tražili, približno 700.000 eura.

"Očigledno je politička odluka. Sjetimo se da je prije mjesec-dva Domovinski pokret zatražio i najavio novo rezanje sredstava tjedniku Novosti, što se sada i ostvarilo. Radi se o novom političkom udaru krajnje fašističke desnice na rad Savjeta za nacionalne manjine i tjednika Novosti kojeg nastoje uništiti zadnjih nekoliko godina", ocijenio je novinar tjednika Novosti Hrvoje Šimičević u izjavi novinarima nakon sjednice.

Podsjetio je kako im je prošle godine dano obrazloženje da su imali previše političkog sadržaja, ocijenivši kako je riječ o diskriminaciji, dok za ovu godinu nisu dobili pojašnjenje. Šimičević, koji je ujedno i predsjednik ogranka HND-a unutar Novosti, ocijenio je kako je odluka skandalozna.

Varga i predsjednica Povjerenstva za raspodjelu sredstava Branka Baksa nisu davali izjave nakon sjednice, a predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko rekao je kako je jasno zbog čega su srezana sredstva tjedniku Novosti.

"Kad to stavimo u kontekst, da se članovi vladajuće koalicije iz Domovinskog pokreta javno hvale da je to dio njihovog predizbornog programa, da su oni uspjeli i da su uoči ove sjednice to javno najavljivali, postavlja se pitanje vjerodostojnosti cijelog ovog procesa", ocijenio je.

Mišljenja je kako su svi, pogotovo mediji, trebali dobiti veća sredstva s obzirom na inflaciju, no konkretno govoreći o Novostima, i Zovko je ocijenio kako je tu bio "politički faktor", odnosno "jedna vrsta revanšizma".

Pri tome je poručio kako Novosti, ali niti drugi mediji nacionalnih manjina, ne mogu pisati samo o folkloru te da imaju pravo, osim o svojim temama, ravnopravno pisati i o svim drugim temama.

"Ovo je udar na novinarsku profesiju i bojim se da će u godinama koje dolaze biti još gore. Kada to stavimo u širu sliku teške situacije s medijima, ovo je loša poruka", ustvrdio je Zovko.